Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine uspješno je doputovala u St. Louis, gdje će obaviti završne pripreme pred nastup na Svjetskom prvenstvu.

Ekspedicija Zmajeva sletjela je u američki grad u 13:10 sati po lokalnom vremenu, nakon prekookeanskog leta iz Frankfurta koji je trajao 8 sati i 33 minute. Tokom putovanja reprezentativci Bosne i Hercegovine prešli su ukupno 7.409 kilometara.

Dolazak nacionalnog tima izazvao je veliko interesovanje navijača širom svijeta. Let reprezentacije u jednom trenutku pratilo je više od 3.000 korisnika putem platforme Flightradar24, zbog čega se našao među najpraćenijim letovima na svijetu.

Po dolasku u St. Louis, Zmajeve je dočekalo sunčano vrijeme i ugodna temperatura od 28 stepeni, što će sigurno olakšati adaptaciju pred naredne izazove.

Izabranici selektora Sergeja Barbareza u St. Louisu će boraviti do subote, a fokus je usmjeren na završno uigravanje ekipe. Prva provjera forme zakazana je za subotu u 21:00 sat, kada će Bosna i Hercegovina odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Paname.

Nakon tog susreta, sva pažnja bit će usmjerena ka najvećem izazovu – nastupu na Svjetskom prvenstvu. Historijski turnir za reprezentaciju Bosne i Hercegovine počinje 12. juna u Torontu, gdje će Zmajevi u prvom kolu grupne faze odmjeriti snage s domaćom selekcijom Kanade.

Navijači s velikim optimizmom očekuju početak takmičenja, nadajući se da će reprezentacija ostvariti zapažen rezultat na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri.

Međunarodna nogometna federacija (FIFA) našla se na meti žestokih kritika nakon što je na svojoj platformi za preprodaju ulaznica uvela sistem dinamičkog određivanja cijena, model koji se već godinama koristi u avio-industriji i hotelijerstvu. Ovakav pristup izazvao je buru negodovanja među navijačima širom svijeta, posebno nakon što je cijena pojedinih ulaznica za finale Svjetskog prvenstva dostigla nevjerovatnih 11,5 miliona dolara.

Iz FIFA-e tvrde da je cilj novog sistema prilagođavanje tržišnoj potražnji i suzbijanje nekontrolisanog rasta cijena na sekundarnom tržištu, koje je posebno izraženo u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, navijačke organizacije i brojni ekonomski stručnjaci smatraju da se radi o potezu koji dodatno udaljava obične ljubitelje nogometa od najvećeg sportskog događaja na svijetu.

Kritičari upozoravaju da bi ovakva politika mogla trajno promijeniti atmosferu na stadionima. Umjesto strastvenih navijača koji godinama prate svoje reprezentacije, tribine bi mogle postati prostor rezervisan za korporativne goste, sponzore i najbogatije pojedince.

Iako FIFA očekuje rekordne prihode, prvi pokazatelji sugerišu da bi previsoke cijene mogle imati i negativne posljedice. Prema podacima Američkog udruženja hotela i smještaja (American Hotel & Lodging Association), broj rezervacija u gradovima domaćinima značajno je ispod očekivanja. Čak 80 posto ispitanika iz turističkog i ugostiteljskog sektora navodi da je popunjenost smještajnih kapaciteta osjetno manja od prvobitnih projekcija.

Stručnjaci ističu da visoke cijene ulaznica ne utiču samo na navijače, već i na kompletan turistički sektor. Mnogi potencijalni posjetioci odustaju od putovanja kada trošak odlaska na utakmicu premašuje njihove mogućnosti, što se direktno odražava na prihode hotela, restorana i drugih uslužnih djelatnosti.

Uprkos tome, iskusni navijači poručuju da još uvijek postoje načini da se do ulaznica dođe po znatno povoljnijim cijenama, posebno kroz zvanične FIFA-ine prodajne kanale, kasnije prodajne faze i razmjenu ulaznica među navijačima.

Ostaje da se vidi hoće li FIFA u narednom periodu korigovati svoju strategiju ili će nastaviti putem koji joj trenutno donosi rekordne prihode, ali i sve veće nezadovoljstvo među onima bez kojih nogomet ne bi imao svoju posebnu draž – navijačima.

SAD tvrde da su djelovale u samoodbrani nakon iranskih raketnih i dronskih napada na američke i savezničke snage, dok Iran najavljuje “visoku cijenu” za narušavanje sigurnosti Hormuškog moreuza.

Američka vojska izvela je zračne napade na iransko ostrvo Qeshm, najveće ostrvo u Perzijskom zaljevu i jednu od najvažnijih strateških tačaka za kontrolu Hormuškog moreuza. Akciju je potvrdila Američka Centralna komanda (CENTCOM), navodeći da je riječ o odgovoru na iranske raketne i dronske napade usmjerene prema američkim i savezničkim snagama u regiji.

Prema saopćenju američke strane, Iran je tokom prethodnih sati lansirao više raketa prema Bahreinu i Kuvajtu. Američki zvaničnici tvrde da su dvije rakete usmjerene prema Kuvajtu te tri prema Bahreinu uspješno presretnute ili su se raspale prije nego što su pogodile ciljeve.

CENTCOM je također naveo da je dodatni val iranskih dronova pokušao napasti američke vojne položaje u Kuvajtu, ali da su svi ciljevi neutralisani protivvazdušnom odbranom.

“Protivvazdušna odbrana Centralne komande SAD-a uspješno je oborila više dronova, a nijedno američko osoblje niti vojna oprema nisu pretrpjeli štetu”, saopćili su iz američke vojske.

S druge strane, Iran tvrdi da je izveo napade na američke baze i vojne helikoptere u jednoj od zemalja regiona kao odgovor na, kako navodi, prethodne američke aktivnosti.

Nedugo nakon američkog napada na Qeshm, Iranska revolucionarna garda oštro je reagovala poručivši da će Sjedinjene Američke Države platiti “visoku cijenu” zbog ugrožavanja sigurnosti Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora kroz koji prolazi značajan dio globalne trgovine naftom.

Američki zvaničnici insistiraju da vojna akcija ne predstavlja prekid postojećeg primirja, već ograničen odgovor na neposredne prijetnje sigurnosti američkih i savezničkih snaga.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump odbacio je tvrdnje pojedinih medija da su pregovori između Washingtona i Teherana prekinuti. U objavi na društvenoj mreži Truth Social poručio je da se diplomatski kontakti nastavljaju te da su izvještaji o prekidu razgovora “lažne vijesti”.

Zašto je Qeshm važan?

Ostrvo Qeshm prostire se na približno 1.445 kvadratnih kilometara i predstavlja najveće ostrvo u Perzijskom zaljevu. Njegov strateški značaj proizlazi iz položaja na samom ulazu u Hormuški moreuz, kroz koji prolazi veliki dio svjetskog izvoza nafte i prirodnog plina.

Zbog svog geografskog položaja, razvijene vojne infrastrukture i mogućnosti nadzora pomorskog saobraćaja, Qeshm se smatra jednom od ključnih tačaka iranske odbrane u Zaljevu. Upravo zbog toga analitičari smatraju da bi svaki napad na ovo ostrvo mogao imati ozbiljne posljedice po regionalnu sigurnost i dodatno povećati napetosti između SAD-a i Irana.

Uz svakog čovjeka su meleki, ispred njega i iza njega

Čovjek nece ostaviti čašu alkohola iz straha od Allaha. dz.s., a da ga Allah nece napojiti sa džennetskog vrela

Allah, svt, ne poklanja paznju nicemu kao onome koji glasno i lijepo uci Kur’an

Onaj ko ostavi namaz gori je od kradljivca, bludnika i onoga koji konzumira alkohol i drogu

Dusa vjernika je zavezana za njegov dug (ne stigne na svoje odrediste), sve dok se dug ne podmiri

Allah je odredio sudbine (odredbe) stvorenjima prije stvaranja nebesa i Zemlje za 50 hiljada godina

Dzennetlijama i dzehennemlijama ce se ciniti da su samo dan ili dio dana proveli na dunjaluku (kako je ovaj zivot kratak, subhanallah)

Kada neko dodje u dzamiju neka rekne: “Boze, otvori mi vrata Svoje milost”, a kada izadje neka rekne: “Boze, molim Te, daj mi jos vise od Tvoje dobrote (obilja)”

Ko zeli da se obraduje svojoj knjizi na Sudnjem danu, nego puno cini istigfar (cesto govori: estagfirullah)

Pretjerani smjeh umrtvljuje covjekovo srce i odstranjuje svjetlo s njogovog lica (stid)

Allah, dz.s., je uz svog roba kad god covjek svoje usne zikrom pokrece

Najjaci covjek je onaj koji najvise vlada sobom kada je ljut

Pokajnik od grijeha je kao i onaj koji nema grijeha

Neće ući u Vatru onaj ko bude klanjao prije izlaska sunca (sabah-namaz) i prije nego što ono zaðe (ikindija-namaz)

Ko ne prima pokajanje od drugoga, nece se ni od njega primiti pokajanje

Ko zeli da ga Allah sacuva od 19 zebanija (cuvara Dzehennema) neka uci bismillu – svaki harf stit od zebanija

Djetetu u majcinom stomaku, nakon 120 dana trudnoce, melek udahnjuje dusu

Poslanik Idris, a.s., je bio krojac i nikad iglu ne bi zabo dok ne kaze “SubhanAllah”

Kada covjek pocini grijeh, na njegovom srcu nastane crna tackica (mrlja), ukoliko se pokaje, srce se ocisti

Kome zadnje rijeci u zivotu bude svjedocenje da nema boga osim Allaha, sigurno ce uci u Dzennet

Poslanik Davud, a.s., je ucio ljepim i melodicnim glasom Zebur, pa bi ptice u zraku zastale i pratile njegovo ucenje

Ummet (narod) poslanika Muhammeda, saws, ce ciniti polovinu stanovnika Dzenneta

Allah ne gleda u ljudske likove, nego u ljudska srca i covjekova djela

Zabranjeno je vrjedjanje mrtvih, jer oni su vec nasli ono sto su zasluzili

Kada je se prisutno kod bolesnog ili umrlog, treba govoriti samo dobro, jer meleki aminaju na sve sto se govori

Ko se propisno abdesti, njegovo tijelo ce se ocistiti od grijeha, cak i ispod prstiju

Najbolji ljudi za upravljanje (vladanje) su oni koji to najvise izbjegavaju

Najodabraniji covjek kod Allaha je onaj koji ljudima prvi selam naziva

Ko donese salavat na poslanika Muhammeda, saws, Allah, svt, na tog covjeka donese salavat deset puta

Onaj koji se sacuva od pohlepe i gramzljivosti, bit ce od spasenih

Preneseno sa portala n-um.com

akos.ba

Piše: Ali el-Tantavi / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Čitao sam u biografiji Immanuela Kanta, najpoznatijeg njemačkog filozofa, da je njegov susjed imao pijetla kojeg je držao na krovu nasuprot njegovom radnom stolu. Svaki put kada bi Kant prionuo na posao, pijetao bi zakukurikao, uznemirio ga i prekinuo mu tok misli.

Kad mu je to dosadilo, poslao je slugu da ga kupi, zakolje i pripremi za jelo. Pozvao je i jednog prijatelja da zajedno ručaju. Sjedili su čekajući jelo, dok mu je Kant pričao o tom pijetlu, o uznemiravanju koje mu je priređivao i o tome kako je nakon njega napokon našao užitak i mir; kako sada može misliti i raditi u tišini, bez smetnji i bez pijetlovog glasa.

Tada je sluga ušao s hranom i, izvinjavajući se, rekao da je komšija odbio prodati svog pijetla, pa je kupio drugog na pijaci. Kant se trgnuo, a pijetao je i dalje kukurikao.

U tom trenutku razmišljao sam o tom velikom filozofu i uvidio da je bio nesretan dok je pijetao kukurikao, a sretan kad je čuo da ponovo kukuriče. Stvarnost se nije promijenila; promijenilo se samo njegovo unutrašnje stanje. Njegova duša ga je činila nesretnim, kao što ga je i činila sretnim.

Tada sam pomislio: ako je sreća u našim rukama, zašto je tražimo kod drugih? Ako nam je tako blizu, zašto je udaljavamo od sebe, idući prema njoj pogrešnim putem i ulazeći na pogrešna vrata?

Mi želimo ”zaklati pijetla” da bismo se odmorili od njegovog glasa, a kada bismo ga i zaklali, našli bismo na njegovom mjestu stotinu pijetlova, jer je svijet pun pijetlova. Zašto onda ne uklonimo ”pijetlove” iz naših glava, ako ih već ne možemo ukloniti sa zemlje? Zašto ne prilagodimo svoje želje onome što postoji, umjesto da pokušavamo da sve što postoji prilagodimo našim željama?

Spavam u svojoj kući, i ne bude me ni kola na ulici koja svojim prolaskom potresaju zemlju, ni glasovi prodavača koji odjekuju ulicom, ni sirene automobila koje ”bude mrtve”. A probudi me tek tihi šapat u kući ili lagan korak po njenom podu.

Ako zaspim u hotelu, ništa me ne uznemirava iza vrata moje sobe. Ako spavam u vozu, ne remeti me razgovor putnika pored mene niti zvuk samog voza koji se trese dok putuje.

Pa kako je moguće da sam u svim ovim situacijima podnosio ono što u vlastitoj kući nisam mogao?

To je zato što je osjet poput svjetlosti: ako ga pustiš da se raširi, obasja sve oko tebe pa vidiš i ono što voliš i ono što mrziš. A ako ga zadržiš i usmjeriš, on sakrije stvari od tebe.

Tada ne čuješ ulice, iako su glasne i snažne, a čuješ šapat u kući, iako je slab i jedva primjetan, jer si svoj osjet usmjerio na ovo, a ono si zanemario i izbacio iz sebe, pa ti je promaklo kao što u tami nestaju velike stvari.

Pa zašto ne bismo usmjerili svoj osjet dalje od svega što nam smeta? Nije svaka bol koja ulazi u srce nužna, nego je to ono što smo mi pustili da uđe svojom voljom i prihvatili svojim izborom, kao što vladar pusti neprijatelja u svoju tvrđavu kroz otvor koji sâm ostavi u zidu.

Zašto ne ojačamo svoje duše i od njih napravimo bedem koji će spriječiti ulazak boli?

Čujem vas kako šapućete: ”filozofija i iluzije”. Da, to jeste filozofija, ali nije svaka filozofija besmislica. I to jesu iluzije, ali cijeli život je ispunjen iluzijama koje se povećavaju ili smanjuju, a s njima se radujemo ili patimo.

Dvoje jednako snažnih ljudi nose isti teret: jedan se žali i jadikuje, kao da nosi dva tereta; drugi se smije i pjeva, kao da ne nosi ništa.

Dvoje ljudi istog zdravlja oboli od iste bolesti: jedan očajava, boji se i zamišlja smrt, pa ga bolest potpuno savlada; drugi se strpi, nada se i zamišlja ozdravljenje, pa mu ozdravljenje brže dođe.

A evo i priče o Bizmarku, geniju rata i mira. Nije mogao ni minute bez cigarete; stalno je palio jednu za drugom tokom dana. Jednog dana, u ratu, primijetio je da mu je ostala samo jedna cigareta. Sačuvao ju je za trenutak kada mu se tjeskoba pojača i briga poveća. Cijelu sedmicu izdržao je bez duhana, oslanjajući se na tu cigaretu kao na posljednju nadu. Kada je vidio šta je učinio, ostavio je pušenje zauvijek, jer nije želio da njegova sreća zavisi od jedne jedine cigarete.

U ljudskoj duši postoje snage koje, kada ih znate iskoristiti, mogu učiniti čuda. Te snage spavaju, a budi ih strah ili radost. Zar se nije desilo nekome od vas da se vrati kući u poslijepodnevnim satima iscrpljen, gladan i umoran, ne želeći ništa osim stolice da na nju sjedne, i tada dobije telegram od voljene osobe da se vraća s putovanja, ili hitno pismo od ministra koji ga poziva sebi da ga unaprijedi, pa odjednom osjeti lahkoću i sitost, i potrči prema stanici ili ministarstvu?

Te snage su izvor sreće. One izviru iznutra kao voda iz stijene, čista i svježa, ali vi ih ostavljate, a napajate se mutnim barama i nečistim kanalima. Mi smo bogati, ali ne znamo koliko bogatstvo posjedujemo, pa ga iz neznanja i prezira rasipamo.

Zašto ne prepoznajemo blagodati osim kada ih izgubimo? Zašto starac plače za svojom mladošću, a mladić ne uživa u svojoj mladosti? Zašto sreću ne vidimo osim kada se od nas udalji, ili je vidimo samo u tami prošlosti ili u magli budućnosti? Svako žali za prošlim vremenom i čezne za njim, zašto onda ne mislimo na sadašnjost prije nego što postane prošlost?

Mi bogatstvo mjerimo samo novcem, a šta je novac sâm po sebi?

Zar ne znate priču o bolesnom kralju kojem su donosili najukusnija jela, ali ih nije mogao jesti? Kada je pogledao kroz prozor i vidio vrtlara kako s velikim apetitom jede crni hljeb s crnim maslinama, poželio je da ima takav apetit i da bude vrtlar.

Ili priču o čovjeku koji se izgubio u pustinji i skoro skapao od gladi i žeđi? Kada je ugledao izvor vode pored kojeg je stajala kožna torba, popio je vodu, a zatim otvorio torbu očekujući hurme ili suhi hljeb. Ali kada je vidio šta je unutra, pao je u očaj, jer je bila puna zlata.

Zašto tražimo zlato kad već posjedujemo mnogo zlata? Zar vid nije zlato, zar zdravlje nije zlato, zar vrijeme nije zlato? Pa zašto onda ne koristimo svoje vrijeme? Zašto ne znamo vrijednost života?

A ljudski um, zar nije i on bogatstvo i zar nema neprocjenjivu vrijednost? Zašto onda ne uživamo u razumu? Zašto ne dopustimo umu da radi, jer kada bi radio, donio bi čuda?!

Neću vam govoriti o filozofima i pronalazačima, nego ću vas podsjetiti na nešto blisko i jednostavno: pamćenje. Zar niste čuli priču o imamu Buhariјi kada su ga testirali sa stotinu hadisa, čiji su nizovi prenosilaca i tekstovi bili pomiješani, pa ih je on ispravno poredao i svakom tekstu hadisa dodao njegov niz prenosilaca?

I o Šafiji, koji je hadise koje je čuo od imama Malika pisao na svojoj ruci, pa ih kasnije citirao napamet?

Stotine je takvih primjera kojima se čudimo. A kada bismo razmislili o sebi, vidjeli bismo da smo sposobni za nešto slično, ali to ne činimo.

Koliko svako od nas pamti imena ljudi, gradova, novina i časopisa, pjesama, šala, restorana i pića; koliko priča prenosi iz života i historije; koliko zauzimamo svoj um onim što vidimo, čujemo i pročitamo svakog dana. Kad bismo sve to zamijenili čistim znanjem, postali bismo poput onih koje sam spomenuo.

Znam jednog konobara koji je radio u kafiću ”Faruk” u Damasku prije dvadeset godina, zvao se Hilmi. On bi prolazio između stotina gostiju i pitao svakoga šta želi: kafu, čaj, sok (gazirano piće), ili limunadu – kafa crna ili sa šećerom, čaj crni ili zeleni, sokovi razni. Zatim bi stajao usred kafane i u jednom dahu naglas ponavljao sve narudžbe, i donosio bi ih tako da niko nije izgubio ni jedno jedino slovo od narudžbe.

Dakle, zdravlje, vrijeme i razum, sve je to bogatstvo, i sve je to uzrok sreće onome ko želi da bude sretan. A temelj svega i njegova srž je vjerovanje (iman). Vjera je ta koja hrani gladnog, grije promrzlog, obogaćuje siromašnog, tješi tužnog, jača slabog, čini škrtog darežljivim i pretvara usamljenost u bliskost, a neuspjeh u nadu.

A zatim gledaj one koji imaju manje od tebe, jer koliko god malo imao i koliko god bio u teškom stanju, ti si i dalje bolji od hiljada ljudi koji su po razumu, znanju, porijeklu i statusu poput tebe ili bolji od tebe.

Zapravo, ti si u boljem životu nego što su bili Abdulmelik ibn Mervan i Harun er-Rešid, iako su bili vladari svijeta. Jer Abdulmelik je imao pokvaren zub koji ga je toliko bolio da noću nije mogao spavati, a nije imao ljekara koji bi ga popravio. A ti nemaš takvu bol koju ne možeš liječiti.

A Harun er-Rešid je noći provodio uz svijeće i putovao na konjima i nosiljkama, dok ti putuješ automobilom i svijetli ti električna svjetlost. Oni su putovali iz Damaska u Mekku mjesec dana, a ti to činiš za nekoliko sati.

Stoga zapamtite, sretni ste ako spoznate vrijednost blagodati koje imate. Sretni ste ako spoznate sebe i iskoristite skrivene snage u vama.

Sretni ste ako zat

vorite uši za ”pijetlove” i ne tražite nemoguće pokušavajući da ušutkate svijet oko sebe.

Sretni ste ako sreću tražite u sebi, a ne u onome što vas okružuje.

Sretni ste ako stalno mislite na Allaha, pa zahvaljujete na svakoj blagodati i strpljivi ste na svakoj nevolji, tako postajete dobitnici u oba stanja i uspješni u oba života.

saff.ba

Hrvatski sabor danas je jednoglasno usvojio izmjene Zakona o trgovini kojima se uvode značajne promjene u prodaji alkoholnih i energetskih pića. Iako je zakon dobio punu podršku zastupnika, rasprava u Saboru pokazala je da nova rješenja izazivaju brojne polemike.

Najvažnija novina odnosi se na ovlaštenja jedinica lokalne samouprave. Prema novim pravilima, gradovi i općine moći će samostalno regulisati ili potpuno zabraniti prodaju alkoholnih pića u trgovinama na svom području, uključujući mogućnost ograničavanja prodaje nakon određenog vremena, poput 21 sat.

Međutim, opozicija smatra da zakon nije dovoljno fleksibilan. Zastupnica stranke Centar Marijana Puljak upozorila je da lokalnim vlastima nije ostavljena mogućnost da zabrane prodaju alkohola samo u pojedinim dijelovima gradova, već se mjere moraju primjenjivati na cijelo područje općine ili grada.

„Gradovima se nameće rješenje po principu ‘ili svi ili niko’. Umjesto ciljane zabrane u problematičnim zonama, poput historijskih jezgri i starih gradova, predviđena je primjena iste mjere na cijeloj teritoriji“, poručila je Puljak, čiji amandman nije dobio podršku parlamentarne većine.

Posebnu pažnju javnosti privukla je potpuna zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina. Ovaj potez dolazi nakon višegodišnjih zahtjeva stručnjaka i dijela političke javnosti koji su upozoravali na sve veću konzumaciju energetskih napitaka među djecom i adolescentima, uprkos upozorenjima o mogućim štetnim posljedicama po zdravlje.

Zakonom je propisano da trgovci moraju odbiti prodaju ukoliko procijene da je kupac maloljetan, a na njihov zahtjev kupac će morati pokazati lični dokument radi provjere starosne dobi. Pravila će se primjenjivati i na samouslužnim kasama, koje su do sada često omogućavale zaobilaženje kontrole.

Za trgovce koji prekrše nove odredbe predviđene su visoke novčane kazne, a vlasti očekuju da će strože kontrole doprinijeti zaštiti zdravlja mladih i odgovornijoj prodaji proizvoda koji mogu predstavljati rizik za maloljetnike.