Bosanska Otoka dočekuje 758. rođendan

Za Akos.ba piše: mr. Mirza Ahmetbašić

Na obalama prekrasne rijeke Une smještena je Bosanska Otoka. Njena prošlost seže od prahistorije, pa sve do danas. Na to ukazuju brojni tragovi života čovjeka na ovom prostoru, kao što su gradine i drugi materijalni ostaci. Na prostoru Osmače nedaleko od Otoke pronađeni su komadi posuđa od gline iz prahistorijskog doba. Inače, područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono koje je otkriveno na mjestu zvanom Gromila, uz lijevu obalu potoka Ljusine. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada, kipovi i razni drugi predmeti. Nedaleko od ovog lokaliteta otkrivena je i peć za pečenje cigle. Tragovi rimskih naselja zapaženi su još na mjestu zvanom Melkića Otoka niže Otoke. U podnožju kose Rajinovače u Ivanjskoj otkopani su grobovi rimskih vojnika. Uz ljudske kosti u grobnicama je nađen i rimski novac iz vremena Valensa, jedna sablja i drugi predmeti.

Otoka se u historijskim izvorima prvi put spominje 1264. godine. U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je Hrvatskoj kraljevini i Ugarsko-Hrvatskoj državi. Od manjih naseljenih mjesta u okolini Krupe najprije se u 13. stoljeću spominju Otoka, Menić i Jezerski.

Poslije pada srdnjovjekovne Bosne osmanska vojska postepeno je počela osvajanje i hrvatske teritorije oko rijeke Une. U osmanskim pisanim dokumentima Otoka se spominje kao Ada-i Kebir (Veliki Otok). Otočki kraj je cijeli osmanski period pripadao krupskoj nahiji, muselimluku, mudirluku i kazi. Prema jednom izvještaju iz 1834. godine kod otočke tvrđave bilo je 6 kuća sa oko 300 stanovnika. Preko rijeke Une u Otoci nije bilo mosta, nego se prelazilo skelom preko rijeke. Potrebe trgovine iziskivale su izgradnju boljih puteva. Prva cesta koja je zamijenila staru osmansku putinu, izgrađena je 1865. godine uz unsku dolinu od Novog preko Otoke do Krupe, a zatim preko Radića dalje za Bihać. U Otoci, kuda je vodila spomenuta cesta, izgrađen je 1865. godine drveni most preko rijeke Une.

Okupacija teritorije Bosne i Hercegovine od strane austrougarske vojske započela je polovinom 1878. godine. I na području Otoke Bošnjaci su se snažno oduprli agresiji na svoju domovinu. Tokom austrougarskog perioda Otoka je pripadala krupskom kotaru, Okrug Bihać. Godine 1909. jedan putnik je zapisao da je Otoka jedno lijepo mjesto, čiji jedan dio sa džamijom i starom tvrđavom leži na unskom otoku. Godine 1910. Otoka je imala 82 kuće, 9 registriranih firmi, žandarmeriju, osnovnu školu, džamiju, reformirani mekteb i drugo. Državna četverorazredna osnovna škola u Otoci otvorena je 1887. godine. Oko 1914. godine u Otoci je sa radom počela zemljoradnička zadruga.

Poslije ujedinjenja 1918. godine Bosanska Krupa je i dalje ostala sresko mjesto u bihaćkom okrugu. Krupski srez se dijelio na nekoliko općina. U 1928. godini općinski centri bili su u Bosanskoj Krupi, Otoci, Bužimu, Velikoj Rujiškoj, Velikom Duboviku i Vranjskoj Mosuri. Pred Drugi svjetski rat bilo je u srezu pet općina: krupska, otočka, bužimska, dubovička i grmečka (suvajska). Sedamnaestog oktobra 1920. godine u saobraćaj je puštena dionica unske pruge Bosanski Novi-Bosanska Krupa. Otoka je postala značajna stanica na unskoj pruzi. U ovo vrijeme Otoka izrasta u značajno trgovačko-zanatlijsko središte. Godine 1922. godine u Otoci je osnovan Nogometni klub „Sloga“, a pet godina kasnije i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Brojalo je oko pedesetak članova. Društvo je djelovalo po potrebi i bilo je tehnički opremljeno u skladu sa tehničkim mogućnostima tog vremena. Dvadesettrećeg decembra 1928. godine osnovano je kulturno-umjetničko društvo „Mladost“.

U vrijeme narodnooslobodilačkog rata otočki kraj pretrpio je velike žrtve i dao veliki doprinos borbi protiv fašističkog okupatora i njihovih domaćih izdajnika. U deset sela otočkog kraja bilo je 1.027 žrtava fašističkog terora. Poznati književnik Branko Ćopić je tokom rata napisao veliki broj ratnih anegdota. Mi ćemo ovdje navesti onu pod naslovom „Najbolje je kad je čojek zdrav“ a glasi: Za vrijeme ustanka neki nepoznati ljudi susreli jednog starog muslimana iz sela Otoke, pa će ga upitati: – Šta ti, adžo, onako misliš: Jesu li bolji partizani ili četnici? Nepovjerljivi adžo, ne znajući kojoj strani pripadaju oni koji su ga pitali, odgovori skromno: – Bogme, brate, najbolje je kad je čojek zdrav.

Poslije oslobođenja 1945. godine pristupilo se obnovi zemlje. Do kraja 1966. godine Otoka je elektrificirana, a planom razvoja do 1980. godine predviđena je i realizovana cjelokupna elektrifikacija otočkog područja. Izvršena je i poravka otočkog mosta. Godine 1949. u Otoci je izgrađen zadružni dom. Krajem 1954. u Otoci postoji zemljoradnička zadruga sa ekonomijom. Zadruga je imala jednu trgovačku prodavnicu i jednu zadružnu ugostiteljsku radnju. Iste godine Otoka ima i opću ambulantu sa jednim ljekarom. Godine 1963. godine na području Otoke radilo je sedam trgovačkih radnji.

U 1955. godini prešlo se na novi, komunalni sistem, i izvršena nova teritorijalno-administrativna podjela. Ukinuti su dotadašnji srezovi i sreski narodni odbori. Dotadašnji krupski srez podijeljen je na četiri općine, komune, čija su sjedišta bila u Bosanskoj Krupi, Otoci, Bužimu i Jasenici. Otočka općina imala je površinu od 190 km sa ukupno 9.599 stanovnika. Samostalna otočka općina nije se održala. U 1958. godini ona je pripojena krupskoj općini u čijem sastavu, nešto umanjena, nalazi se i danas.

Dvadesetprvog aprila 1992. godine započela je otvorena agresija na Bosansku Krupu. Bosanska Otoka je napadnuta 27. maja 1992. godine. Tokom ratnih dejstava ova sredina doživjala je velika ljudska i materijalna stradanja, a kraj rata dočekala je veoma razorena. U poslijeratnom periodu uslijedio je intenzivan rad na obnovi porušenog i povratak stanovništva na svoja prijeratna ognjišta.

U povodu 758. rođendana, svim stanovnicima Bosanske Otoke upućujemo iskrene čestitke.

(Izvor: Mirza Ahmetbašić, Adnan Hafizović, Bosanska Otoka, grad i ljudi, Bihać 2009.)
(Izvor fotografije: Irnes Šahinović)

Izvor : Akos.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.