Connect with us

USK

Bosanska Otoka dočekuje 758. rođendan

Published

on

Za Akos.ba piše: mr. Mirza Ahmetbašić

Na obalama prekrasne rijeke Une smještena je Bosanska Otoka. Njena prošlost seže od prahistorije, pa sve do danas. Na to ukazuju brojni tragovi života čovjeka na ovom prostoru, kao što su gradine i drugi materijalni ostaci. Na prostoru Osmače nedaleko od Otoke pronađeni su komadi posuđa od gline iz prahistorijskog doba. Inače, područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono koje je otkriveno na mjestu zvanom Gromila, uz lijevu obalu potoka Ljusine. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada, kipovi i razni drugi predmeti. Nedaleko od ovog lokaliteta otkrivena je i peć za pečenje cigle. Tragovi rimskih naselja zapaženi su još na mjestu zvanom Melkića Otoka niže Otoke. U podnožju kose Rajinovače u Ivanjskoj otkopani su grobovi rimskih vojnika. Uz ljudske kosti u grobnicama je nađen i rimski novac iz vremena Valensa, jedna sablja i drugi predmeti.

Otoka se u historijskim izvorima prvi put spominje 1264. godine. U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je Hrvatskoj kraljevini i Ugarsko-Hrvatskoj državi. Od manjih naseljenih mjesta u okolini Krupe najprije se u 13. stoljeću spominju Otoka, Menić i Jezerski.

Poslije pada srdnjovjekovne Bosne osmanska vojska postepeno je počela osvajanje i hrvatske teritorije oko rijeke Une. U osmanskim pisanim dokumentima Otoka se spominje kao Ada-i Kebir (Veliki Otok). Otočki kraj je cijeli osmanski period pripadao krupskoj nahiji, muselimluku, mudirluku i kazi. Prema jednom izvještaju iz 1834. godine kod otočke tvrđave bilo je 6 kuća sa oko 300 stanovnika. Preko rijeke Une u Otoci nije bilo mosta, nego se prelazilo skelom preko rijeke. Potrebe trgovine iziskivale su izgradnju boljih puteva. Prva cesta koja je zamijenila staru osmansku putinu, izgrađena je 1865. godine uz unsku dolinu od Novog preko Otoke do Krupe, a zatim preko Radića dalje za Bihać. U Otoci, kuda je vodila spomenuta cesta, izgrađen je 1865. godine drveni most preko rijeke Une.

Okupacija teritorije Bosne i Hercegovine od strane austrougarske vojske započela je polovinom 1878. godine. I na području Otoke Bošnjaci su se snažno oduprli agresiji na svoju domovinu. Tokom austrougarskog perioda Otoka je pripadala krupskom kotaru, Okrug Bihać. Godine 1909. jedan putnik je zapisao da je Otoka jedno lijepo mjesto, čiji jedan dio sa džamijom i starom tvrđavom leži na unskom otoku. Godine 1910. Otoka je imala 82 kuće, 9 registriranih firmi, žandarmeriju, osnovnu školu, džamiju, reformirani mekteb i drugo. Državna četverorazredna osnovna škola u Otoci otvorena je 1887. godine. Oko 1914. godine u Otoci je sa radom počela zemljoradnička zadruga.

Poslije ujedinjenja 1918. godine Bosanska Krupa je i dalje ostala sresko mjesto u bihaćkom okrugu. Krupski srez se dijelio na nekoliko općina. U 1928. godini općinski centri bili su u Bosanskoj Krupi, Otoci, Bužimu, Velikoj Rujiškoj, Velikom Duboviku i Vranjskoj Mosuri. Pred Drugi svjetski rat bilo je u srezu pet općina: krupska, otočka, bužimska, dubovička i grmečka (suvajska). Sedamnaestog oktobra 1920. godine u saobraćaj je puštena dionica unske pruge Bosanski Novi-Bosanska Krupa. Otoka je postala značajna stanica na unskoj pruzi. U ovo vrijeme Otoka izrasta u značajno trgovačko-zanatlijsko središte. Godine 1922. godine u Otoci je osnovan Nogometni klub „Sloga“, a pet godina kasnije i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Brojalo je oko pedesetak članova. Društvo je djelovalo po potrebi i bilo je tehnički opremljeno u skladu sa tehničkim mogućnostima tog vremena. Dvadesettrećeg decembra 1928. godine osnovano je kulturno-umjetničko društvo „Mladost“.

U vrijeme narodnooslobodilačkog rata otočki kraj pretrpio je velike žrtve i dao veliki doprinos borbi protiv fašističkog okupatora i njihovih domaćih izdajnika. U deset sela otočkog kraja bilo je 1.027 žrtava fašističkog terora. Poznati književnik Branko Ćopić je tokom rata napisao veliki broj ratnih anegdota. Mi ćemo ovdje navesti onu pod naslovom „Najbolje je kad je čojek zdrav“ a glasi: Za vrijeme ustanka neki nepoznati ljudi susreli jednog starog muslimana iz sela Otoke, pa će ga upitati: – Šta ti, adžo, onako misliš: Jesu li bolji partizani ili četnici? Nepovjerljivi adžo, ne znajući kojoj strani pripadaju oni koji su ga pitali, odgovori skromno: – Bogme, brate, najbolje je kad je čojek zdrav.

Poslije oslobođenja 1945. godine pristupilo se obnovi zemlje. Do kraja 1966. godine Otoka je elektrificirana, a planom razvoja do 1980. godine predviđena je i realizovana cjelokupna elektrifikacija otočkog područja. Izvršena je i poravka otočkog mosta. Godine 1949. u Otoci je izgrađen zadružni dom. Krajem 1954. u Otoci postoji zemljoradnička zadruga sa ekonomijom. Zadruga je imala jednu trgovačku prodavnicu i jednu zadružnu ugostiteljsku radnju. Iste godine Otoka ima i opću ambulantu sa jednim ljekarom. Godine 1963. godine na području Otoke radilo je sedam trgovačkih radnji.

U 1955. godini prešlo se na novi, komunalni sistem, i izvršena nova teritorijalno-administrativna podjela. Ukinuti su dotadašnji srezovi i sreski narodni odbori. Dotadašnji krupski srez podijeljen je na četiri općine, komune, čija su sjedišta bila u Bosanskoj Krupi, Otoci, Bužimu i Jasenici. Otočka općina imala je površinu od 190 km sa ukupno 9.599 stanovnika. Samostalna otočka općina nije se održala. U 1958. godini ona je pripojena krupskoj općini u čijem sastavu, nešto umanjena, nalazi se i danas.

Dvadesetprvog aprila 1992. godine započela je otvorena agresija na Bosansku Krupu. Bosanska Otoka je napadnuta 27. maja 1992. godine. Tokom ratnih dejstava ova sredina doživjala je velika ljudska i materijalna stradanja, a kraj rata dočekala je veoma razorena. U poslijeratnom periodu uslijedio je intenzivan rad na obnovi porušenog i povratak stanovništva na svoja prijeratna ognjišta.

U povodu 758. rođendana, svim stanovnicima Bosanske Otoke upućujemo iskrene čestitke.

(Izvor: Mirza Ahmetbašić, Adnan Hafizović, Bosanska Otoka, grad i ljudi, Bihać 2009.)
(Izvor fotografije: Irnes Šahinović)

Izvor : Akos.ba

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

Plaće u USK-u povećane za 100 do 200 maraka

Published

on

By

Isplatnim bodom zaposleni u organima uprave i sudske vlasti izjednačili su se konačno sa primanjima koja imaju kolege u drugim kantonima i na nivou FBiH

Policija, prosvjeta i budžetski radnici Unsko-sanskog kantona u 2024. godinu ušli su sa obećanjima koja su dobili od nove Vlade o tome da će imati bolje kolektivne ugovore, povećane plaće i bolje šanse da izađu nakraj sa poskupljenjima i inflacijom, piše Oslobodjenje.

Za sada u svakom segmentu Vlada ispunjava što je i obećala, osim u slučaju Sindikata srednjeg obrazovanja, koji je u cijeloj priči najviše zanemaren.

FAMOZNI BOD

– Mi još nismo počeli dobijati povećana primanja, nemamo čak ni potpisan kolektivni ugovor. U principu, mi smo njega dogovorili sa Vladom, ali već dvije sedmice čekamo na konačnu, proširenu verziju kolektivnog ugovora da je pošalju u našu sindikalnu organizaciju. Zvali smo ih da vidimo šta je u pitanju, kažu nam da moraju još izvršiti neke preraspodjele u budžetu kako bi mogli da ispune te obaveze. Sve je to zbog toga što je budžet usvojen prije nego su dogovorili kolektivne ugovore, objasnio nam je razloge kašnjenja predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja USK-a Samir Fajić.

Ove godine sindikati obrazovanja su odvojeno ušli u pregovore sa Vladom, pa je Sindikat osnovnog obrazovanja na vrijeme zaključio svoj kolektivni ugovor kao brojnija organizacija, a samim tim i veća stavka koju je Vlada morala brzo riješiti. Kada je u pitanju kolektivni za srednje škole, Vlada insistira na tome da je on načelno dogovoren i da je u procesu obrade.

Ipak, sve će se odvući u april, kada će prosvjetari u srednjim školama dobiti plaće po starom obračunu.

Nastavi čitati

USK

Teška saobraćajna nesreća u Bihaću, maloljetnik zadobio teške povrede

Published

on

By

U bihaćkom naselju Mali Lug dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teže povrijeđeno jedno lice.

Kako saznajemo, povrijeđen je maloljetni vozač motocikla “Quad”. Nesreća se desila zbog neprilagođene brzine uslovima na cesti, što je dovelo do udara u betonski zid.

Maloljetni vozač je prevezen u Kantonalnu bolnicu gdje su mu konstantovane teže tjelesne povrede.

Nastavi čitati

USK

Krajišnici velikog srca u ramazanu šalju pomoć povratnicima u Podrinje – “Sjetimo ih se i kad nije 11. juli”

Published

on

By

Bišćani i dijaspora su, uz podršku Pomozi.ba, darivali povratničke porodice u Podrinju, uljepšavajući i njima i sebi blagoslovljeni mjesec

Udruženje Horizont 2006 iz Bihaća organizovalo je akciju pod nazivom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici, kao što to njegovi članovi čine svakog ramazana već dugi niz godina. U okviru ove humanitarne akcije Bišćani su u Srebrenici, Potočarima, Bratuncu, Zvorniku i Vlasenici podijelili oko 600 paketa pomoći.

POSEBNO VRIJEME

Kupovinu mješovitih paketa pomoći donacijama su obezbijedili građani grada Bihaća, prijatelji iz Švicarske, te organizacija Pomozi.ba, dok su u distribuciji učestvovale i članice Udruženja Hanume sa Une.

Ideja da pomažemo Podrinje nastala je davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira, kazao je Muslić

– Javljaju nam se naši volonteri iz Podrinja, da ih dragi Allah nagradi za svaki pređeni korak. Svi vi koji ste učestvovali, molimo da vas Gospodar dvostruko nagradi. Paketići su i ove godine izmamili osmijeh na lica najmlađih, izvijestile su članice ovog ženskog udruženja.Oglasili su se i iz organizacije Pomozi.ba, koja već nekoliko godina učestvuje u ovoj akciji sa Horizontima, pomažući povratnike.

– Vrijedno je napomenuti da je ovo šesnaesta godina kako Udruženje Horizont 2006 organizira ovu akciju koja ima za cilj pomoći povratničkom stanovništvu Podrinja. Također, ovom akcijom i sličnim aktivnostima koje Horizont 2006 provodi želi se dati na značaju tome da Srebrenica nije samo jedanaestog jula, već da se Srebrenice i genocida u Srebrenici trebamo sjećati i ostala 364 dana u godini, navodi se u saopćenju organizacije, piše Oslobodjenje.

Ramazan je posebno vrijeme za vjernike, jer svako učinjeno djelo u njemu ima višestruko uvećanu emotivnu vrijednost i blagoslove.

Svaka od 300 porodica dobila je po dva paketa namirnica

– Željeli smo da prikupimo u gradu Bihaća što više namirnica i da ih distribuiramo u Podrinje, u ruke onih kojima je to zaista i potrebno. Aktivnost je nastala još davno, prije 16 godina, prilikom našeg učestvovanja na Maršu mira za Srebrenicu. Inače, mi svake godine učestvujemo u ovom maršu, ali 2009, kada smo u najvećem broju učestvovali, rodila se i ideja da organizujemo ovu akciju kojom bismo bili u prilici da posjetimo Srebrenicu ne samo na jedan dan, 11. jula, nego i van obilježavanja genocida, u toku svake godine. Kada se obilježava godišnjica genocida, oni uvijek imaju mnogo posjeta, ali mimo toga su obično prepušteni sami sebi. Odluka je pala da to bude u ramazanu, koji je najodabraniji mjesec, u kojem se posti i u kojem su ljudi više skloni da čine dobra djela, jer su više u kontaktu sa svojim srcem i žele da darivaju druge oko sebe, kazao nam je Elvir Muslić iz Bihaća, jedan od osnivača Udruženja Horizont 2006 i pokretača ove lijepe akcije.

Ovog ramazana akcijom Sedmica solidarnosti Bihać Srebrenici ostvarili su veliki uspjeh, jer je ona pokrenuta i završena u roku od sedam dana.

PODRŠKA IZ ŠVICARSKE

– Pomogao nam je i Medžlis Islamske zajednice koji je aktivan u Bihaću. Zahvalio bih njima kao partnerskoj instituciji sa glavnim imamom Mensurom ef. Ćehićem na čelu, koji je i ovaj put aktivirao svoje imame, mještane i ljude aktivne u svim džematima. Neizostavan partner u svim našim aktivnostima je i Pomozi.ba, jer mi za njih radimo i neke projekte u Unsko-sanskom kantonu, pa i dalje. Njihov doprinos u donacijama je veliki, a zajedno smo i ovaj put posjetili Podrinje. Naša dijaspora iz Švicarske, džemati vezani za grad Saint Gallen, već četiri godine zaredom također učestvuje u akciji. Ovaj put su doprinijeli iznosom od 20 hiljada maraka, što smo pretvorili u životne namirnice. Oko 300 porodica dobilo je po dva paketa, a ukupna vrijednost svega je oko 50 hiljada maraka, kazao je Muslić.

Nastavi čitati

Najčitanije