Connect with us

BiH

Sramotno obrazloženje Tužilaštva BiH zašto neće voditi istragu zbog ploče ratnom zločincu Mladiću: SIPA nije mogla da je skine!

Published

prije 4 mjeseca

on

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu da neće provoditi istragu u vezi s postavljanjem spomen-ploče Ratku Mladiću, presuđenom ratnom zločincu i tvorcu gnusnih zločina i genocida u BiH.

Odluku je potpisala tužiteljica Biljana Simeunović, a povod je bila prijava koju je još 2022. godine podnio vijećnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo Arslan Dučić protiv načelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, ali i predsjednika Opštinske boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Dragiše Tuševljaka, kao i protiv nepoznatih osoba.

No, Tužilaštvo BiH je zaključilo da nema osnova za krivično gonjenje.

Ćosić i Tuševljak saslušani kao svjedoci

Raport objavljuje kompletnu naredbu Tužilaštva BiH.

U rješenju se navodi da je u naredbi Tužilaštva BiH iz 2022. godine Državna agencija za istrage i zaštitu BiH saslušala u svojstvu svjedoka prijavljena lica Ćosića i Tuševljaka i dostavila izvještaj.

“Oba svjedoka navela su kako ne smatraju da je sporna spomen ploča posvećena Ratku Mladiću jer se na istoj nalazi natpis „koji govori o okupljanju samoorganizovanog srpskog naroda na tom području” a da je„bataljon postrojio general vojske Republike Srpske, Ratko Mladić“, da je ploča „postavljena kao sjećanje na jedan događaj koji se desio spontano 1992. godine, gdje se okupilo srpsko stanovništvo u cilju odbrane stanovništva i srpske teritorije” i da 2014. godine kada je ploča postavljena nije bila podignuta optužnica protiv njega, niti je bio osuđen, navodi se.

Postupajući po Naredbi Tužilaštva BiH Državna agencija za istrage i zaštitu dostavila je i izvještaj o saslušanju svjedoka koji u svojoj izjavi navodi da je njemu poznato da se spomen ploča na području naselja Vrace na kojoj je ime Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca, nalazi na tom mjestu već duži vremenski period i kako smatra duže od deset godina.

“Natpis na ploči i spominjanje imena Ratka Mladića i prije donošenja pravnosnažne presude od strane Haškog tribunala, kojom je Ratko Mladić osuđen za ratne zločine je vrijeđalo njegova ljudske i nacionalne antifašističke vrijednosti, ali je znao da nema pravnog osnova za podnošenje krivične prijave i uklanjanje predmetne ploče. Između ostalog navodi da je u januaru 2022. godine spomen ploča bila oštećena, o čemu je upoznat putem medija, pa mu ista više nije smetala iako je protiv svih vidova nasilja, pa i tog kojim je došlo do oštećenja spomen ploče, ali bi više volio da se ista uklo kloni u skladu sa zakonskim procedurama. Početkom marta 2022. godine vidio je da je spomen ploča ponovo postavljena, odnosno obnovljena i tada je podnio prijavu …2022. godine iz razloga što su mu se vratila ista osjećanja, te izvjestan revolt, stoji u naredbi.

U ovom predmetu je, na osnovu svih do tada prikupljenih dokaza, a s naglaskom na činjenicu postavljanja sporne spomen ploče u vrijeme kada Ratko Maladić nije bio osuđen za ratne zločine, donesena Naredba o nesprovođenju istrage 2023. godine, na koju je blagovremeno bila izjavljena pritužba podnosioca krivične prijave Kabinetu glavnog tužioca Tužilaštva BiH, koja je Rješenjem buvažena i naloženo je postupajućem tužiocu da utvrdi  da li je nakon 2021. godine (datum pravnosnažnosti osuđujuće presude Haškog Tribunala protiv Ratka Mladića) popravljena prvobitna postavljena ploča ili je postavljena nova ploča i da se odluči o svim prijavljenim licima.

“Postupajući po Naredbi Tužilaštva BiH od .2023. godine, sa naglaskom na utvrđivanje spornih pitanja iz Rješenja od 2023. godine, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH dostavila je Informaciju preduzetim mjerama i radnjama sa prilozioma, iz čega proizilazi da su izvršene određene provjere preko otvorenih izvora (internet), prilikom čega su pronađena dva novinska članka, u kojima se navodi da je predmetna spomen ploča promijenjena nakon oštećenja iste, tj. pronađen je novinski članak iz mjeseca marta 2022. godine, à drugi novinski članak iz mjeseca januara 2023. godine. U dijelu novinskog članka objavljenog na internet portalu navodi se i kako su „iz Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo objasnili kako su ploču obnovili, pri čemu „negiraju da se njome iskazuje priznanje Mladiću, pravnosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH”. Pri tome novinski članci sami po sebi nisu dokaz istinitosti navoda sadržanih u njima, već mogu imati samo posredan, upućujući značaj u svakom konkretnom slučaju, što je i u ovom predmetu primjenjeno u smislu daljeg preduzimanja radnji u predmetu u pravcu utvrdivanja potrebnih činjenica і okolnosti vezano za sporni spomenik na Vracama, tvrde iz Tužilaštva.

Postupajući po Naredbi Tužilaštva BiH od .2024. godine kojom je traženo vršenje uvidaja na licu mjesta, iz Zapisnika o uviđaju Državne agencije za istrage i zaštitu BiH proizilazi da je uviđaj izvršen na području Opštine I. N. S. prema ulici nalazi kamena podzida, gdje se na dijelu koji je uvučen nalazi crna plastična ploča dimenzija: visina 50cm, širina 60 cm i debljina 0,5 cm, na kojoj je ispisan ćiriličnim pismom sadržaj: „

NA OVOM MJESTU 19.05.99. GODINE KOMANDANT GLAVNOG ŠTABA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE GENERAL RATKO MLADIĆ IZVRŠIO JE SMOTRU DVA BATALJONA SAMOORGANIZOVANOG NARODA OPŠTINE NOVO SARAJEVO”

Tužilaštvo BiH je zatim ponovo od 2024. godine zatražilo vršenje ponovnog uviđaja, radi razjašnjenja da li je u pitanju kamena ili plastična ploča, da se sačini skica lica mjesta, da se navedena ploča skine sa kamene podzide i dostavi kao dokaz Tužilaštvu BiH sa Zapisnikom o uviđaju sa lica mjesta i fotodokumentacijom i da se sasluša u svojstvu svjedoka načelnik Opštine Istočno Novo Sarajevo.

Međutim, tu dolazi do problema.

Kako je ploča nepoznatim sredstvom čvrsto zalijepljena u udubljenje kamene podzide, a zbog opasnosti od oštećenja ako bi se pristupilo fizičkom ili hladnom skidanju, odnosno odvajanju od površine na koju je zalijepljena, te nemogućnosti odvajanja od kamene podloge bez adekvatnog građevinskog alata, nije se moglo pristupiti skidanju iste!?

Iz dokaza proizilazi da se ne radi o novoj ploči

Svjedok je rekao da da mu je poznato da je ploča na Vracama oštećena, ali da se ne može sjetiti kada se to tačno desilo, da isto zna da je nakon oštećenja izvršen popravak, te da je sadržaj teksta ostao identičan tekstu iz 2014. godine, da mu nije poznato ko je izvršio popravak te oštećene spomen ploče, kao i kada je to tačno učinjeno. Tvrdi da Opština, kao ni njeni organi, niti zaposleni, nisu učestvovali ni na jedan način u vezi sa popravłjanjem spomen ploče na Vracama

“Dakle, iz prikupljenih dokaza proizilazi da se ne radi o novoj ploči, nego da je spomen ploča postavljena 2014. godine, popravljena na gore navedeni način sanacijom oštećenja i izgubljenih elemenata. Takođe iz navedenog proizilazi da nije moguće prikupiti dokaze o izvornom materijalu od kojeg je spomen ploča napravljena. Postoje fotografije iz medija, kao i one koje je dostavio podnosilac prijave, a koje prikazuju spomen ploču prije i nakon oštećenja, ali o istim ne postoje fotografije pribavljene uviđajem ovlaštenih službenih lica u odnosu na prvobitni izgled ploče, u smislu dokaznog materijala u krivičnom postupku. Svim ostalim prikupljenim dokazima utvrđeno je da je tekst ispisan na spornoj spomen ploči identičan prije oštećenja i nakon popravke iste, te se na istoj ne nalazi lik-slika Ratka Mladića. S obzirom da je utvrđeno da nije postavljena nova spomen ploča i da prijavljena lica nisu počinila krivično djelo iz člana 145a. stav 6. KZ BiH, kao niti neko drugo krivično djelo, odlučeno je kao u Dispozitivu ove Naredbe, navedeno je.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika

Published

prije 2 dana

on

11. Maja 2026.

By

Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz OHR-a.

O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika.

“Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika. Osvrćući se na svoj mandat, drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika, istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje evro-atlantske aspiracije”, saopćeno je iz OHR-a.

Iako se Christian Schmidt nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa “5+2” i zatvaranjem OHR-a, kaže da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.

“Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evro-atlantskim integracijama”, dodaje se u saopćenju.

Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom. Schmidt je naglasio da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema evro-atlantskim aspiracijama.

Ekonomska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i šire regije Zapadnog Balkana, od ključnog su značaja za ukupnu evropsku sigurnost i ekonomski prosperitet. Stoga uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini ostaje važna.

Christian Schmidt izrazio je iskrenu zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, od kojih je tokom svog mandata imao izuzetno gostoprimstvo, toplinu i podršku.

“Period njegovog mandata obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Poduzeti su važni koraci kako bi domaće institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora”, naglašeno je u saopćenju.

U godinama koje dolaze potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se provele sve odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

 

Izvor: Klix

Nastavi čitati

BiH

Misteriozna najava: Stiže novi dres reprezentacije BiH!

Published

prije 5 dana

on

8. Maja 2026.

By

Nogometni savez BiH na društvenim mrežama je zagonetnom objavom najavio promociju novog dresa Zmajeva za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.

U kratkom video isječku, bez mnogo detalja, nazire se dres obasjan plavim svjetlosnim efektima, uz prepoznatljive elemente koji jasno asociraju na Zmajeve. Iako dizajn nije u potpunosti otkriven, objava je odmah privukla pažnju navijača, koji s nestrpljenjem očekuju zvaničnu promociju nove opreme.

Tehnički sponzor reprezentacije BiH je Kelme.

Nogometna reprezentacija BiH u novoj opremi trebala bi nastupati tokom narednih izazova. Premijerni nastup u novim dresovima reprezentativci BiH bi trebali imati protiv Sjeverne Makedonije u prijsteljskom meču zakazanom za 29. maj.

Posebno se očekuje da upravo ovaj dres bude dio priče Zmajeva na Mundijalu.

Zvanična promocija trebala bi otkriti sve detalje dizajna, a do tada je NS BiH uspio postići ono što je i želio. Probuditi znatiželju javnosti i navijača.

 

Izvor: sportske.ba

 

Nastavi čitati

BiH

Njemačka policija traga za biznismenom iz BiH koji je otet u Berlinu

Published

prije 5 dana

on

8. Maja 2026.

By

Policija Berlina objavila je sumnje da je 23. aprila, u šumovitom području ovog grada, otet Ismet K. (51), a Bild navodi da je riječ o biznismenu iz Bosne i Hercegovine.

Nadležni su zvanično obavijestili građane o njegovoj otmici, tražeći pomoć od potencijalnih svjedoka ovog nasilnog događaja.

Prema riječima javnog tužitelja u Berlinu, Ismeta K. su nepoznati muškarci prisilili da uđe u teretni prostor bijelog kombija, a sve se dogodilo u šumovitom predjelu gradske četvrti Waidmannslust oko 11:15 sati, 23. aprila.

Kako piše Bild, bijeli kombi se zaustavio kod jedne od kuća iz navedene četvrti, gdje su nepoznati muškarci uvukli Ismeta K. u vozilo, a zatim ubrzali kretanje dok nisu pobjegli.

Od tada se muškarcu gubi svaki trag, a njegovi otmičari nijednom nisu kontaktirali porodicu s ciljem otkupnine za biznismena. Iako policija nije htjela iznositi detalje, istaknuli su da je istraga pokazala da bi motiv ipak mogao biti finansijske prirode.

Policija nažalost ne zna da li je Ismet K. živ u ovom trenutku.

S obzirom na sumnju da je riječ o nasilnoj otmici, istragu je preuzelo Odjeljenje za ubistva, koje sada traga za svjedocima. Policija je objavila dvije Ismetove fotografije i nekoliko pitanja koja se odnose na pojedinosti otmice.

Izvor: klix

Nastavi čitati

BiH

Porezna inspekcija za jedan dan širom FBiH – napisali kazne od skoro pola miliona KM

Published

prije 5 dana

on

8. Maja 2026.

By

U toku inspekcijskih nadzora najveći broj kontrola izvršen je kod poreznih obveznika koji obavljaju građevinsku djelatnost, dok su istovremeno kontrolama bile obuhvaćene i djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, pekarstva, kao i druge uslužne djelatnosti.

Inspekcijskim nadzorom izvršena je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, kao i drugih poreznih propisa.

U inspekcijskim nadzorima zatečena su 663 prijavljena radnika i 81 neprijavljeni radnik. Otkriveno je devet objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, dva porezna obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 10 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je pet objekata i u 82 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 441.850 KM.

Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 35 posto poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.

Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti po kantonima:

Na području Kantona Sarajevo izvršene su 32 kontrole u kojima je zatečeno 20 prijavljenih radnika, tri neprijavljena radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 30.500 KM.

U Tuzlanskom kantonu izvršene su 44 kontrole u kojima je zatečen 151 prijavljeni radnik, 15 neprijavljenih radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad i dva obaveznika nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat, i u 18 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 79.750 KM.

Na području Srednjobosanskog kantona izvršene su 23 kontrole u kojima je zatečeno 86 prijavljenih radnika, 18 neprijavljenih radnika, tri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 13 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 54.600 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu izvršena je 41 kontrola u kojoj je zatečeno 178 prijavljenih radnika i 15 neprijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u devet kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 66.000 KM.

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršene su 34 kontrole u kojima je zatečeno 66 prijavljenih radnika i jedan neprijavljeni radnik, šest obaveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja i jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u 12 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 115.500 KM.

U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 12 kontrola u kojima je zatečeno 27 prijavljenih radnika, dva neprijavljena radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u dvije kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.000 KM.

U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 20 kontrola u kojima je zatečeno 87 prijavljenih radnika, 15 neprijavljenih radnika i jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 15.500 KM.

Na području Kantona 10 izvršeno je 12 kontrola u kojima su zatečena 32 prijavljena radnika, osam neprijavljenih radnika i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.000 KM.

U Bosansko-podrinjskom kantonu izvršeno je osam kontrola u kojima je zatečeno 13 prijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u šest kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 47.000 KM.

Na području Posavskog kantona izvršeno je pet kontrola u kojima su zatečena tri prijavljena radnika, četiri neprijavljena radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 5.000 KM.

Inspekcijski nadzori će se nastaviti i u narednom periodu na području Federacije BiH.

 

Izvor: klix

Nastavi čitati

BiH

Uništavamo okoliš na svakom koraku: Bosna u srcu, ali smeće u rijeci

Published

prije 6 dana

on

7. Maja 2026.

By

Izljevi patriotizma i ljubavi prema prostoru na kojem živimo su svakodnevni u javnom prostoru. Istovremeno, prizori uništenih šuma, zagađenih rijeka i javnih površina daju sasvim drugačiju sliku o nama kao društvu.  Javna dobra već decenijama tretiramo kao ničija, umjesto kao zajednička bogatstva.

Decenijama se okružujemo divljim deponijama, gomilamo smeće pored kontejnera, na obalama rijeka i potoka, na ulicama.

Verbalne kritike ne nedostaje, ali trendovi ostaju isti. Zemlju dugoročno zagađujemo, sebično je ostavljajući takvu zagađenu našoj djeci i unucima.

Aktivista Semir Kovač

– Posebno me zabrinjava ravnodušnost ljudi. Često prolaze pored divljih deponija kao da ih ne vide, kao da ih se to ne tiče. A zapravo, riječ je o našem prostoru, našoj državi, našem gradu. Takav odnos prema okolišu govori da problem nije samo u sistemu, već i u svijesti velikog broja pojedinaca – kaže ekološki aktivista iz Goražda, Semir Kovač.

Dodaje da je kolektivna svijest još daleko od one kakva bi trebala biti, uprkos blagim pomacima i pozitivnim primjerima udruženja građana i osviještenih pojedinaca.

– Nedopustivo je da se kontejneri i otpad nalaze tik uz ulaz u dvorište osnovne škole, a da to nikome ne predstavlja problem. Smatram da je potrebno uvesti snažniju i kontinuiranu ekološku edukaciju od najranijeg uzrasta. Građani često odlažu otpad gdje stignu, jer nemaju razvijenu ekološku svijest, ali i zato što im sistem ne nudi dovoljno uređenih i dostupnih mjesta za odlaganje otpada, posebno u blizini stambenih objekata. Poseban problem je i što mnogi rijeke i dalje doživljavaju kao nešto što će “samo odnijeti” otpad, iako time trajno zagađuju prirodu.

Gotovo svaki grad u BiH ima najmanje jednu veliku ekološku bombu, koja narušava zdravlje lokalnog stanovništva. U Goraždu je najveći problem divlja i nekontrolisana deponija Šišeta. Riječ je o ozbiljnoj ekološkoj prijetnji iznad grada, s koje se cijede oborinske vode i nose otrove poput teških metala. Sve se dalje slijeva u Podhranjenski potok, a zatim u rijeku Drinu.

– To je ekološka bomba koju je trebalo riješiti jučer, a ne danas – ističe Kovač.

Reciklaža je korak

Ekološka svijest građana postoji u određenoj mjeri, ali nedostatak sistemskih i dugoročnih rješenja predstavlja veći problem, smatra Igor Kalaba. Ovaj asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu iz Banje Luke, kaže da su više puta razvijani pilot-projekti, koji su pokazali da je značajan procent stanovništva voljan da odvojeno prikuplja i baca reciklažni otpad. Ipak, ti programi su bili kratkotrajni.

S druge strane, ističe Kalaba, sama reciklaža nije vrhunski ideal odgovornog upravljanja otpadom već jedan od koraka. Pored reciklaže su nam neophodne dalekosežne mjere za smanjenje stvaranja otpada, kao što je zabrana ili značajno smanjenje korištenja jednokratne ambalaže. Pri tome ne treba zaboraviti ni industrijski i druge sektore, koji isto tako stvaraju ogromne količine otpada, često opasnog i neadekvatno odloženog. Dobar primjer su građevinske firme – kaže Kalaba.

Rješenje je cirkularna ekonomija, čiji principi nalažu da se pri proizvodnji i preradi moraju maksimalno iskoristiti resursi i nus proizvodi. I maksimalno reduciran otpad se mora reupotrijebiti, pa je to onda sistemsko rješavanje problema, koje treba početi od najvećih zagađivača pa nastaviti ka građanima. Država mora svima omogućiti funkcionalnu infrastrukturu i edukaciju, kako bi mogli odgovorno upravljati otpadom, te smanjiti njegovo nastajanje, ističe Kalaba.

Zašto smo takvi?

Zašto zajedničko bogatstvo smatramo nevažnim i kako smo stekli takve navike da smeće bacamo tamo gdje je najlakše, pitali smo i Dženanu Husremović, profesoricu na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

– Mi smo društvo u regresiji, a društvena regresija je proces koji se desi kad neka zajednica doživi krize, traume i osjećaj ugroženosti. Tada počinje funkcionisati na manje racionalnom nivou. Mi ne radimo ništa da pokrenemo progres i stalno smo u ovom stanju. Umjesto dugoročnog planiranja, solidarnosti, osjećaja lične odgovornosti za društveno dobro, mogućnosti da razumijemo šta su dugoročne posljedice i radimo na tome da one budu pozitivne, bavimo se kratkoročnim stvarima, da obezbijedimo nešto za sebe – daj mi svega i daj mi sad – objašnjava profesorica Husremović.

Dodaje da kratkovidi i egoistični način razmišljanja, u kombinaciji s nepovjerenjem prema institucijama, stvara stanje u kojem se prirodno bogatstvo ne vidi kao zajednički resurs, kojeg treba čuvati za buduće generacije, već kao nešto što se može iskoristiti za trenutnu korist. Ipak, uočavamo da u uređenim evropskim društvima, pa i u dijelovima BiH gdje su kontrole intenzivnije, a kazne veće, imamo drugačije obrasce ponašanja.

– Tamo postoje disciplina, kontrola i sistem kažnjavanja. Koliko god mi mislili da smo izvan toga, ljudi funkcionišu na principu nagrađivanja i kažnjavanja. Ako imate jasne mjere koje ljude “opamete”, stanje je drugačije. Dakle, prvi korak jeste povećan stepen kontrole, ali za to moramo imati institucije koje nisu u regresiji. Vidite da i naše institucije razmišljaju na isti način. Resurse trošimo na isti način, dajemo ih u koncesije, zakupe, prodajemo, umjesto da shvatimo da imamo lokaciju koju nema niko na svijetu – ističe profesorica Husremović.

Kazne bezvrijedne bez prevencije

Kazne za nepropisno odlaganje otpada i bacanje smeća u prirodu regulirane su na entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima. Za fizička lica iznose od 500 do 2.000, a u slučaju ponavljanja prekršaja 3.000 do 5.000 KM. Kazne za pravna lica su od 5.000 do 15.000 KM, a odgovorna lica u firmama od 1.000 do 3.000 KM. U RS, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i komunalnim propisima pojedinci koji krše propise trebaju biti kažnjeni sa 100 do 1.000 KM, pravna lica od 500 do 7.000, u zavisnosti od težine prekršaja i do 10.000 KM, a samostalni preduzetnici sa 200 do 1.000 KM. Kalaba, međutim, smatra da se više isplati uložiti u preventivno djelovanje, jer sistem finansijskog kažnjavanja ne eliminira probleme, već ih čini dostupnim samo onima s dovoljno novca.

 

avaz
Nastavi čitati

BiH

Kanton Sarajevo dobio online registar imovine: U bazi podataka nekretnine, dionice, vozila i umjetnine

Published

prije 7 dana

on

6. Maja 2026.

By

Iz Vlade Kantona Sarajevo su saopćili da su uspostavili Registar pokretne i nepokretne imovine KS, kao i prateću online mapu.

Ukazali su da je ovim prvi put poslije rata uveden sistemski nadzor nad resursima u vlasništvu Kantona. Fokus je na, kako su naglasili, zaštiti javnog dobra, učinkovitijem upravljanju i osiguravanju da svaki resurs – od zemljišta i poslovnih zgrada do udjela u preduzećima – bude u funkciji razvoja i direktne koristi za građane.

Kantonalni premijer u ostavci Nihad Uk (Naša stranka) je izjavio da se uspostavom ovog registra uvodi red u oblast koja je decenijama bila zanemarena.

“Odlučni smo da javnu imovinu učinimo vidljivom i dostupnom svakom građaninu. Ovo je proces kojim se omogućava brža realizacija kapitalnih projekata i zaustavlja svaka mogućnost netransparentnog raspolaganja zajedničkim bogatstvom. Naša obaveza je osigurati da se imovina ne koristi za interese pojedinaca, već isključivo za potrebe zajednice, bilo kroz nove javne sadržaje ili kroz prihode koji će biti usmjereni u budžet”, rekao je Uk.

Kantonalni ministar finansija u ostavci Afan Kalamujić smatra da je napravljen ključan iskorak.

“Uvodimo potpunu transparentnost u upravljanju imovinom – od nekretnina do pokretne imovine i udjela u preduzećima. Riječ je o značajnim resursima poput zemljišta, šuma, bivših ugostiteljskih objekata, privrednih objekata, pa sve do stanova i čitavih geografskih cjelina. Posebna pažnja bit će posvećena i imovini KS izvan Bosne i Hercegovine”, istakao je.

Kalamujić uvjerava da je ovo početak sistemskog procesa te je ukazao da se radi na uređenju vlasničkih statusa i aktivnom upravljanju imovinom s jasnim ciljem – da svaki resurs bude u funkciji građana.

Predsjednik Radnog tijela za upravljanje imovinom KS Dževad Paradžik izdvojio je neke od podataka iz dosadašnjih aktivnosti.

Naime, od ukupno 224 organa i pravna lica koja su bila obavezna dostaviti podatke, njih 213 je ispunilo tu obavezu dok preostalih 11 subjekata treba finalizirati dostavu. U Registar nepokretne imovine je trenutno uneseno 136, a u Registar pokretne imovine 100 subjekata.

Navedeno je da se pod nadzorom budžetskog inspektorata i uz učešće Ureda za borbu protiv korupcije provjerava tačnost svakog podatka te da su rukovoditelji institucija direktno odgovorni za ažurnost i zakonitost informacija.

Zahvaljujući saradnji s Pravobranilaštvom KS i Zemljišno-knjižnim uredom Općinskog suda, kako su saopćili iz Vlade KS, precizno je identifikovano 135 nepokretnosti nad kojima Kanton ima pravo vlasništva ili raspolaganja.

Kako tvrde, registar obuhvata sve – od građevinskog i šumskog zemljišta, poslovnih prostora i dionica, do pokretne imovine veće vrijednosti poput vozila i umjetnina.

Iz javnog objavljivanja podataka o imovini, isključivo iz, kako uvjeravaju nadležni, sigurnosnih razloga, izuzeta su sljedeća pravna lica: Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Ured za borbu protiv korupcije, Direkcija za robne rezerve i Tužilaštvo KS.

Evidencija o njihovoj imovini se u skladu sa sigurnosnim protokolima nalazi kod spomenutih institucija i u Ministarstvu finansija KS.

Link za pristup javnom Registru i interaktivnoj mapi bit će dostupan na zvaničnoj stranici Vlade KS u narednih 30 dana, čime će se osigurati kontinuiran nadzor nad imovinom Kantona, saopćili su iz Vlade KS.

Vlada KS

 

Nastavi čitati

Najčitanije