Opća bolnica u Sanskom Mostu se od početka rada suočava s velikim poteškoćama. Financijski problemi godinama opterećuju ovu zdravstvenu ustanovu, a njeni zaposlenici su ujedno i najslabije plaćeni radnici u zdravstvu u Federaciji.
Manjak ljekara, s jedne, i nedovoljno sredstava u budžetu, s druge strane. U tome se ogledaju problemi Opće bolnice u Sanskom Mostu čiji su radnici jedini kod kojih se ne primjenjuje kolektivni ugovor. Uz to danas imaju tek 12 ljekara na raspolaganju.
MUSTAFA AVDAGIĆ, direktor Opće bolnice Sanski Most
“Imamo niže plate nego svi zdravstveni radnici u Federaciji BiH, zbog toga što nemamo platu po kolektivnom ugovoru, nemamo topli obrok, a glavni razlog je nerazumijevanje Zavoda zdravstvenog osiguranja za naš status. To više nije nešto neprepoznato, prepoznato je, ali neće da se ta situacija riješi”.
U Općoj bolnici, dakle, krivicu za aktuelno stanje adresiraju na Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, smatrajući da imaju uvjete za veću tranšu.
MUSTAFA AVDAGIĆ, direktor Opće bolnice Sanski Most
“Odgovor je takav da nam sve priznaju što kažemo, pa onda to ne implementraju. Od 2011. ,gdje su nam priznata dva tima kirugije i ginekologije, internog, pedijatrije i anestezije, pa do svake godine u narativnom dijelu ugovora to piše, u financijskom se nažalost ne ispoštuje”.
JASMIN HUSETIĆ, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja USK
“Stvarna statistika nam ukazuje na nešto drugo. Generalno, u posljednjih 10 godina imamo 35.000 osiguranika manje i obračun financijskih troškova govori nam drugačije, da se ne pojavljuje broj usluga kako to navode u Općoj bolnici Sanski Most”.
Opća bolnica u Sanskom Mostu pruža zdravstvene usluge tercijarnog nivoa za osiguranike ove i općine Ključ. U vezi sa funkcioniranjem ove ustanove, resorni ministar nije optimističan.
MURIS HALKIĆ, ministar zdravstva Unsko-sanskog kantona
“Zamislite da ljekar ide u Sanski Most za mizernu platu, nema stimulacije i volje da se tamo zaposli. Pitanje je i kada će dobiti specijalizaciju jer to finansiraju zdravstvene ustanove. Bez dobre baze mladih ljekara ja sam pesimsta za i funkcionisanje te ustanove”.
U sanskoj bolnici kažu kako su proteklu godinu, ipak, uspješno okončali. Ponajviše zahvaljujući vlastitim odricanjima. Iz istih razloga zaposlenici ne dobijaju naknade za tople obroke i regrese i hrane se u zajedničkoj menzi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login