Jedinstvo EU ne ide u prilog Dodiku: Razmatra li se izbacivanje RS-a iz SWIFT-a?

Isključenje Rusije iz međunarodnog SWIFT sistema plaćanja, čime je, nakon Irana, postala tek druga zemlja na svijetu kojoj je izrečena ovakva mjera, ponovo je otvorilo pitanje mogućnosti uvođenja istih mjera i za bh. entitet Republika Srpska.

Krajem prošle godine, dok su svi još vjerovali da će se tenzije na ukrajinsko-ruskoj granici ipak moći riješiti mirnim putem, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pokušavao je iznaći rješenje kako se izboriti sa sve žešćim napadima lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Kriza koja se u našoj zemlji intenzivirala nakon Inzkove izmjene u Krivičnom zakonu BiH, kojom se kažnjava negiranje genocida i svih presuđenih ratnih zločina, dala je Dodiku vjetar u leđa da poduzme korake kojima su, prvi put nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dovedeni u pitanje temelji države BiH.

Sjedinjene Države reagirale su sankcijama za njega, njegove pomoćnike i medije pod njegovom očiglednom kontrolom, no Evropska unija nije se pridružila ovim mjerama. Schmidt je, međutim, ipak najavio mogućnost da Dodika EU finansijski sankcioniše ukoliko ne obustavi proces otimanja nadležnosti i ne promijeni retoriku.

Schmidt je krajem prošle godine, komentirajući tada izjavu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock o potrebi uvođenja sankcija Dodiku, kazao kako klasične sankcije nisu jedini instrument.

“Zamislivo je i da se kondicionira, odnosno uslovi svaka uplata koja stiže u BiH ili u neku od njenih institucija”, kazao je Schmidt, što svakom poznavaocu geopolitičkih i ekonomskih odnosa kao prvu asocijaciju daje upravo isključenje SWIFT sistema.

Iako je to tada zvučalo kao rigorozna mjera za koju je bila mala šansa da će biti provedena, trenutna situacija na terenu ipak govori da ona još uvijek nije odbačena. Naprotiv.

Ako sagledamo situaciju u EU, koja je tada bila aktuelna, možemo slobodno reći da, prvenstveno zbog protivljenja Mađarske, ali i Hrvatske, nije bilo mogućnosti za konsenzus o uvođenju sankcija Dodiku. No, u Mađarskoj i Hrvatskoj ovih dana očigledno pušu neki “novi vjetrovi”. Retorika koja dolazi iz službenog Zagreba o ubrzanom prijemu BiH u EU te Orbanova izjava da Mađarska neće staviti veto na sankcije EU Rusiji, pokazuje da je Evropa složnija nego ikad.

To za Dodika i prateću kliku iz RS-a, koji je posljednjim potezima Evropi potvrdio da je istinski “Putinov igrač” na Balkanu, nikako nije dobra vijest. Sve su glasniji oni koji smatraju da bi finansijskim tokovima iz RS-a trebalo onemogućiti korištenje SWIFT platforme, što bi ih praktično, barem kada je riječ o međunarodnim transkacijama, osakatilo.

klix

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.