Dio perspektivne vojne imovine Bosne i Hercegovine već je knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska, naveli za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP) RS 17. aprila.

Odgovor stiže samo nekoliko dana nakon što su iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i NATO za RSE naveli kako takva imovina treba da bude knjižena u vlasništvo države Bosne i Hercegovine, te da opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje.

Stav visokog predstavnika u BiH je i da se radi o “utvrđenoj pravnoj činjenici” da perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima pripada Bosni i Hercegovini.

Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces.

Dodik je nedavno izjavio da “vojna imovina pripada entitetima”, te da može biti samo “ustupljena na korištenje” Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja “vraćena” Republici Srpskoj.

Šta je perspektivna vojna imovina

Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti.

Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH, kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen.

Od toga se oko trećine tih lokacija nalazi u Republici Srpskoj.

Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan.

Šta tvrde u RS o vojnoj imovini?

Iz RUGIP RS navode da je vojna imovina upisana na Republiku Srpsku u svim slučajevima gdje je uspostavljen katastar nepokretnosti.

U slučajevima gdje taj katastar još nije formiran, imovina se vodi kroz katastar zemljišta, gdje je moguće evidentirati samo posjed, dok se vlasništvo formalno utvrđuje kroz zemljišne knjige.

Proces formiranja katastra nepokretnosti u Republici Srpskoj podrazumijeva usklađivanje postojećih zemljišnih i katastarskih evidencija u jedinstven registar u kojem se prvi put na sistematski način uspostavlja pravno važeći upis prava svojine nad nepokretnostima.

“U skladu sa Ustavom i materijalnim propisima Republike Srpske kojima je uređena oblast nepokretnosti, sve nepokretnosti u bivšoj društvenoj svojini na teritoriji Republike Srpske pripadaju nosiocima svojine javnog prava Republike Srpske”, navodi se u odgovoru Uprave.

Iz te institucije potvrđuju i da se Pravobranilaštvo BiH obraćalo zahtjevima za knjiženje perspektivne vojne imovine na BiH nadležnim područnim jedinicama Uprave u RS, te da su neki postupci i dalje u toku.

Istovremeno, iz ove institucije navode da je jedan predmet pravosnažno okončan pred Okružnim sudom u Bijeljini i Vrhovnim sudom Republike Srpske, u kojem je odlučeno da vojna imovina ostaje u vlasništvu RS.

Bez izvršenja i jedina presuda Ustavnog suda BiH o vojnoj imovini

Iz RUGIP-a RS su potvrdili i da već gotovo deset godina nije izvršena presuda Suda BiH, kao i Ustavnog suda BiH, koje se odnose na vojnu lokaciju “Veliki Žep” kod Han Pijeska u sarajevskoj regiji.

“Pravobranilaštvo BiH podnijelo je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine a na osnovu Presude Suda BiH. Postupak je još uvijek u toku, a odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Presuda suda BiH nije provedena iz razloga što se istom traži upis prava svojine, a za parcele koje su predmet postupka na snazi je evidencija katastra zemljišta u koju se upisuje posjednik, zemljišna knjiga ne postoji, a katastar nepokretnosti nije osnovan za te parcele. Kao posjednik na predmetnim parcelama upisana je Republika Srpska”, navodi se u odgovoru za RSE.

Ustavni sud BiH je 2017. godine odbio apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske, čime je potvrđena ranija odluka Suda BiH da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži kao državna imovina Bosne i Hercegovine.

Riječ je o presudi za koju se očekivalo da će otvoriti put i za knjiženje drugih vojnih lokacija u Republici Srpskoj, gdje su katastarski i sudski organi godinama odbijali upis perspektivne vojne imovine na državu, uprkos zahtjevima Pravobranilaštva BiH.

Šta kažu zakoni?

Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu.

Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.

Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57.

Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu.

Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da “nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama”, iako se aktivno koristi i održava.

NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je na Diplomatskom forumu u Antaliji da su i ove godine razgovori obilježeni ratovima i razaranjima, posebno agresijom na Gazu i stradanjem civila, dok istovremeno ističe sve značajniju ulogu Turske u globalnoj diplomatiji te naglašava bratske i snažne odnose Bosne i Hercegovine i Turske, uključujući i važnu ekonomsku saradnju.

Govoreći za agenciju Anadolu, Konaković je istakao da je Diplomatski forum ove godine vjerovatno najveći do sada, sa oko 150 zemalja i približno 5.000 učesnika.

“Ovo je moj četvrti Diplomatski forum u Antaliji, nisam bio samo na prvom”, rekao je Konaković, dodajući da skup “zaista izgleda impresivno” i da je “sigurno jedan od pet, ako nije i jedan od tri najveća multilateralna događaja”, te je na tome čestitao Hakanu Fidanu, ministru vanjskih poslova Turske i cijeloj turskoj Vladi, a posebno turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

Naglasio je da su posljednja dva foruma bila obilježena razgovorima o ratovima, posebno o “agresiji na Gazu, ubistvima civila, djece, uništavanjem škola”.

Nažalost, posljednja dva smo obilježili u razgovorima o ratovima, o agresiji na Gazu, ubistvima civila, djece, uništavanjem škola. Ove godine, nažalost, ponovo imamo fokus na razaranjima, a ne na izgradnji”, poručio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Istakao je i da se “još jednom potvrđuje da je Turska preuzela ozbiljnu ulogu u svijetu u modeliranju diplomatije” te da “postaje jedan od najznačajnijih svjetskih faktora u rješavanju problema na diplomatski način”.

Dodao je da događaji poput Diplomatskog foruma u Antaliji znače mnogo za takve procese.

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Turske, Konaković ih je opisao kao bratske, naglasivši da je “Turska uz Bosnu i Hercegovinu i u teškim ali i u svijetlim trenucima”.

“Sa Turskom gradimo bratske, prijateljske, tradicionalne, historijske, religijske, kulturološke odnose, ali vrlo važno je i ekonomske. Turska je jedan od deset najvećih investitora u Bosnu i Hercegovinu od završetka rata do danas”, istakao je, navodeći da “tokom sezone imamo više od 40 letova sedmično iz Sarajeva prema Istanbulu, a sada i prema nekim drugim gradovima.”

“Zaista možemo reći da su odnosi bratski ali što se tiče ekonomije, vrlo, vrlo dobri odnosi. To je jedan od naših najvažnijih geopolitičkih partnera. Kada i imamo neke probleme, vrlo često sa našom braćom i prijateljima u Turskoj dolazimo do trećih strana, oni su nam vrlo često i medijatori, posrednici”, dodao je Konaković.

Konaković je pozitivno ocijenio i ulogu Turske u regionu, naglasivši da ta zemlja, osim sa Bosnom i Hercegovinom, ima odlične odnose i sa drugim državama.

“Veoma pozitivnom vidim ulogu Turske u samom regionu”, kazao je, te snažno pozdravio inicijativu balkanskog okupljanja u okviru Foruma u Antaliji, gdje će biti održan još jedan sastanak.

– Diplomatski forum u Antaliji –

Diplomatski forum u Antaliji okuplja svjetske lidere i donosioce odluka kako bi raspravljali o geopolitičkim, ekonomskim i sigurnosnim izazovima.

Forum, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i u organizaciji turskog Ministarstva vanjskih poslova, traje tri dana u južnom mediteranskom gradu Antaliji pod temom “Mapiranje sutrašnjice, upravljanje neizvjesnostima”.

Na događaju je zastupljeno više od 150 zemalja, uključujući više od 20 šefova država i vlada te 15 potpredsjednika. Forum okuplja i više od 50 ministara, od kojih je više od 40 ministara vanjskih poslova, kao i predstavnike 75 međunarodnih organizacija.

Ukupno se očekuje više od 460 visokorangiranih učesnika i gotovo 5.000 prisutnih, uključujući eksperte i studente.

Forum obuhvata više od 40 panela i događaja, uključujući razgovore na nivou lidera o političkim, ekonomskim, ekološkim i tehnološkim izazovima, s posebnim fokusom na promjenjivi globalni poredak.

AA

Vijest o smrti novinarke RTV Zenica i bivše dopisnice Oslobođenja Alme Huskić duboko je potresla zeničku javnost, naročito njenu porodicu i kolege sa kojima je dijelila dobro i zlo.

Dugogodišnja novinarka preminula je 15. aprila 2026. godine u 49. godini života. Alma je bila prepoznatljivo lice lokalnog novinarstva, osoba koja je kroz svoj rad ostavila značajan trag u informisanju građana Zenice i šire.

Dženaza namaz klanjat će se u subotu 18. aprila 2026. godine u haremu Čaršijske džamije u Zenici, poslije podne namaza, dok će se ukop obaviti na Gradskom mezarju Prašnice. Ispraćajna dova proučit će se u Čaršijskoj džamiji prije podne namaza, a za sve koji žele prisustvovati obezbijeđen je i prijevoz ispred džamije nakon podne namaza.

Komemoracija će biti održana u subotu u 11 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Komemoracija će biti prilika da se članovi porodice, kolege, prijatelji i saradnici oproste od naše uvažene kolegice, prisjete njenog profesionalnog rada i doprinosa novinarstvu, javlja Zenicablog.ba.

Iza Alme su ostali kćerka Hana, majka Rašida Šida, sestra Ena, zet Mahir, sestrične Melika, Asja i Niđar, tetka Munezeha Dena i daidža Sead sa porodicom, kao i brojne porodice Huskić, Begović, Sokolija, Mušinović, Ćatić, Ikanović, Bajrić, Mehinagić, Spahić, Hećo, Dobruna, Bilić, Sivro i Popilovski. Njena porodica, prijatelji, komšije i kolege opraštaju se uz dovu i sjećanje na njen život i djelo.